Utjecaj na izbore
Može li "demokratski štit" zaštititi Evropu od Trumpovog uplitanja?

Donald Trump pokrenuo je križarski rat kako bi preokrenuo evropsku politiku u svoju korist, mobilizirajući punu snagu američke diplomatije za promociju "patriotskih" stranaka, suzbijanje migracija, uništavanje "cenzure" i spašavanje "civilizacije" od propadanja. Pitanje je da li evropski centristi, koji se suočavaju s problemima, imaju moć ili volju da ga zaustave. Analizu donosi magazin Politico.
U svom nedavno objavljenom dokumentu Nacionalne sigurnosne strategije , Bijela kuća je prvi put u sveobuhvatnom obliku izložila svoj pristup geopolitičkim izazovima s kojima se suočavaju SAD i svijet.
Iako se donošenje mira u Ukrajini spominje, kada je u pitanju Evropa, zvanični stav Amerike je sada da njena sigurnost zavisi od odlučnog pomjeranja politike kontinenta udesno.
Na tri stranice, dokument, između ostalih, krivi Evropsku uniju za povećanje rizika od "civilizacijskog brisanja" zbog porasta broja imigranata, pada nataliteta i navodne erozije demokratskih sloboda.
"Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina ili manje", navodi se. "Stoga je daleko od očiglednog da li će određene evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici".
S obzirom na to da se govori o padu nataliteta i porastu imigracije, rasnu dimenziju retorike Bijele kuće teško je ignorisati. Ona će biti poznata biračima u Mađarskoj, Italiji, Holandiji i Njemačkoj, gdje su krajnje desničarski političari artikulisali takozvanu "teoriju velike zamjene", rasističku teoriju zavjere koja lažno tvrdi da su elite dio zavjere za razrjeđivanje bijelog stanovništva i smanjenje njegovog utjecaja. "Želimo da Evropa ostane evropska", navodi se u dokumentu.
"Dugoročno gledano, više je nego vjerovatno da će u roku od najkasnije nekoliko decenija određene članice NATO-a postati većinom neevropske", navodi se u dokumentu — što "otvoreno pitanje" ostavlja da li će takve zemlje i dalje smatrati savez sa SAD poželjnim.
Politički recept koji slijedi je, u suštini, promjena režima. "Naš cilj bi trebao biti da pomognemo Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju", navodi se u strateškom dokumentu. To će uključivati "njegovanje otpora" unutar evropskih nacija. U slučaju da postoji bilo kakva sumnja u političku prirodu poruke, dokument Bijele kuće slavi "rastući utjecaj patriotskih evropskih stranaka" kao razlog za američki optimizam.
Drugim riječima: Podržite krajnju desnicu kako biste Evropu ponovo učinili velikom.
Borba protiv stidljivosti
Otkad se Trump vratio u Bijelu kuću u januaru, evropski lideri su održali izvanredan učinak ostajanja pribranim nakon njegovih provokacija, do sada izbjegavajući otvoreni sukob koji bi potpuno prekinuo transatlantske odnose.
Ali za centrističke lidere koji su trenutno na vlasti - poput Emmanuela Macrona u Parizu, Keira Starmera u Londonu i Friedricha Merza u Njemačkoj - nova Trumpova doktrina predstavlja toliko egzistencijalni izazov da bi mogli biti prisiljeni suočiti se s njom direktno.
Do tog sukoba moglo bi doći prije nego kasnije, s obzirom na to da su sljedeće godine u dijelovima Britanije i Njemačke izbori s visokim ulozima, a mogućnost prijevremenih nacionalnih izbora stalno je prisutna u Francuskoj. U svakom slučaju, stranke povezane s MAGA-om - Reform UK, Alternativa za Njemačku i Nacionalni skup - spremne su ostvariti dobitke na štetu establišmentskih centrista koji su trenutno na vlasti. Amerika, sada je jasno, mogla bi intervenirati da pomogne.
Prema trenutnim dokazima, evropski zvaničnici čiji je posao da zaštite svoje izbore od stranog miješanja imaju malo interesa za borbu s Trumpom.
Evropska komisija je nedavno predstavila svoje planove za "demokratski štit" kako bi zaštitila izbore od dezinformacija i stranog uplitanja. Michael McGrath, komesar odgovoran za tu politiku, nedavno je za POLITICO izjavio da bi štit trebao biti široko rasprostranjen jer Rusija "nije jedini akter" koji bi mogao imati "lični interes" da utiče na izbore. "Postoji mnogo aktera koji bi željeli oštetiti strukturu EU i na kraju potkopati povjerenje u njene institucije", rekao je.
U svjetlu nove Strategije nacionalne sigurnosti, Trumpova Amerika sada sigurno mora biti među njima.
Ali McGrath je glumio diplomatu kada su ga, prije objavljivanja strategije, pitali da li bi radije da američki lideri prestanu voditi kampanje na evropskim izborima i kritikovati evropsku demokratiju.
"Oni imaju pravo na svoje mišljenje, ali mi imamo svoje standarde i nastojimo primijeniti vlastite vrijednosti i evropski pristup međunarodnim poslovima i međunarodnoj diplomatiji", odgovorio je McGrath. "Ne komentarišemo niti se miješamo u domaća pitanja bliskog partnera poput Sjedinjenih Država".
Jadni besplatni igrači
Čak i prije nego što je strategija objavljena, podaci iz Trumpove administracije već su pružili obilje dokaza o preziru prema evropskom političkom centru. Do sada je potpredsjednik JD Vance ove godine uputio žestoku kritiku Evropi zbog slobode govora i demokratije; Elon Musk je intervenisao na njemačkim izborima kako bi podržao krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku; a ministar odbrane Pete Hegseth je privatno kritizirao "jadne" Evropljane zbog "prekornog korištenja" sigurnosti.
Razlika je ovaj put u tome što je Trumpova nacionalna sigurnosna strategija službena. "Jedno je bilo da oni to misle i kažu jedni drugima (ili u govoru u Münchenu)", rekao je jedan diplomata EU, kojem je dozvoljeno da ostane anoniman da govori otvoreno. "Nešto drugo je to staviti u politički dokument".
Ono što je još gore za lidere poput Macrona, Merza i Starmera jeste to što bi Trumpova analiza - da kritična masa birača želi vlastiti evropski MAGA - mogla, na kraju, biti tačna.
Svi ovi lideri su pod ogromnim pritiskom populističke desnice u svojim vlastitim dvorištima. U Britaniji, Nigel Farageova stranka Reform UK je na putu da ostvari velike dobitke na regionalnim i lokalnim izborima sljedeće godine, što bi potencijalno moglo izazvati izazov za liderstvo u vladajućoj Laburističkoj stranci koji bi mogao prisiliti Starmera da ode.
U Parizu, Nacionalni skup Marine Le Pen muči Macronove administratore koji se bore u parlamentu, dok Alternativa za Njemačku diše Merzu za vrat u Berlinu i gura ga da zauzme još tvrđe stavove o migracijama.
Britanski premijer je u intervjuu za The Economist ove sedmice otkrio da je na nedavnoj privatnoj večeri u Berlinu razgovarao s Merzom i Macronom o zajedničkoj prijetnji s desnice s kojom se svi suočavaju. "Suočavamo se s istim izazovima, ili verzijama istih izazova, i o tome razgovaramo", rekao je Starmer.
Ako Amerika ostvari Trumpovu novu strategiju, privatni razgovori za večerom među prijateljima možda neće biti dovoljni.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare